Dani Nikole Tesle

DOGAĐANJE

datum početka/završetka: 20.01.2009. / 23.01.2009.
vrijeme održavanja: 18.00
organizator: Tehnički muzej Zagreb
voditelj: Renato Filipin, Miljenko Paunović

Tehnički muzej nastavlja s tradicijom obilježavanja života i rada jednog od najvećih izumitelja u povijesti. Program je zanimljiv i raznovrstan, a uključuje sljedeća predavanja:
utorak, 20. siječnja 2009, akademik Vladimir Paar, Nepriznata velika Teslina otkrića u fizici,
srijeda, 21. siječnja 2009, Zorica Civrić, viša kustosica, Tesla u Londonu 1892,
četvrtak, 22. siječnja 2009, Zorica Civrić, viša kustosica, Nikola Tesla, William Shakespeare i Prospero,
petak, 23. siječnja 2009, Renato Filipin, viši kustos, Nikola Tesla – genij ispred svoga vremena.

Utorak, 20. siječnja 2009, u 18 sati (kino dvorana Muzeja), akademik Vladimir Paar, NEPRIZNATA VELIKA TESLINA OTKRIĆA U FIZICI

Je li Tesla prvi otkrio laser, rendgenske zrake, akcelerator čestica, kozmičke zrake, logički sklop, za što su drugi kasnije dobili desetak Nobelovih nagrada za fiziku?
Akademik Vladimir Paar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Srijeda, 21. siječnja 2009, u 18 sati (kino dvorana Muzeja), Zorica Civrić, viša kustosica,
TESLA U LONDONU 1892.

Teslina istraživanja na području struja visokog napona i visokih frekvencija koje je započeo 1889/1890. te otkriće uređaja koji će do danas ostati poznat kao Teslina zavojnica ili Teslin transformator, bili su povod da u veljači 1892. održi dva predavanja u Londonu, pred članovima Kraljevskog društva Velike Britanije (Royal Society of Great Britain) i Kraljevskog instituta Velike Britanije (Royal Institution of Great Britain). Znanstvenici koji su inicirali održavanje Teslinih predavanja i bili neposredno angažirani tijekom Tesline posjete Londonu su istaknuta imena znanosti: Lord William Thomson Kelvin, Sir William Crookes, Sir James Dewar, William Edward Ayrton, i Lord John William Strutt Rayleigh. S nekima od spomenutih znanstvenika Tesla je razvio dugotrajne odnose prijateljstva i suradnje.
Susret s britanskim znanstvenicima presudno je utjecao na Teslu da po povratku u Ameriku nastavi započete eksperimente na području koje je bilo tema predavanja. Publicitet koji je skrenuo na sebe europskim uspjehom kao i nova znanstvena istraživanja i otkrića koja je napravio nakon povratka u Ameriku, doprinijela su da naredna, 1893. godina postane godina najveće slave izumitelja Nikole Tesle.

Četvrtak, 22. siječnja 2009, u 18 sati (kino dvorana Muzeja), Zorica Civrić, viša kustosica, NIKOLA TESLA, WILLIAM SHAKESPEARE I PROSPERO

Ono što zaokuplja genije, Teslu i Shakespearea, je opsesija traganja za dubljom suštinom stvari i pojava. Oni spoznaju vrijednosti koje nisu samo od pojedinačnog, već i od općega značaja. To što je jedan od njih pjesnik, a drugi znanstvenik, znači samo da na različite načine izražavaju najviše istine koje su spoznali.
Tesla i Shakespeareov junak Prospero, posjeduju vještinu da izmjene prirodnu stvarnost. Različito svojstvo njihovog umijeća je u tome što je manifestacija Prosperove vještine ograničena u vremenu i prostoru, dok su Teslini izumi globalne mogućnosti primjene, sa dugoročnim posljedicama. Prospero nije samo apstraktan, dramski lik. Takvih ljudi je bilo i bit će, ali jedan od najboljih predstavnika sa takvim svojstvom vještine, takvih sposobnosti i mašte kao što je Prosperova je Nikola Tesla.

Zorica Civrić je 1988. diplomirala na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Od 1988 do 2006. radila je kao kustos u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Uz poslove kustosa najviše je radila na istraživanju i publiciranju arhivske građe iz Tesline ostavštine. Autor je ili koautor više izložbi (7), publikacija, naučnih, stručnih i popularnih radova o Tesli (26), a bila je i stručni savjetnik na kazališnim i televizijskim projektima. Od 2007. radi u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu kao viši kustos, šef Odeljenja elektroprivrede Muzeja. Trenutno se bavi istraživanjima povijesti elektrifikacije i elektroprivrede Srbije, te izučava industrijsko nasljeđe Srbije.

Petak, 23. siječnja 2009, u 18 sati (Demonstracijski kabinet Nikole Tesle ), Renato Filipin, viši kustos, NIKOLA TESLA – GENIJ ISPRED SVOGA VREMENA

Teslin briljantni um i izumi omogućili su elektrifikaciju svijeta i snažan gospodarski napredak. Teslini izumi obuhvaćaju mnoga područja od kojih su najznačajnija elektroenergetika, radio tehnika, telekomunikacije, teleautomatika, rasvjeta i dr. Još od djetinjstva bio je nadahnut prirodom i nastojao da njegovi izumi ne djeluju pogubno po okoliš.
U Europi nitko nije vjerovao u Teslin izum okretnog magnetskog polja i motora koji radi na tom principu, tako da 1884. odlazi u Ameriku (New York). Tamo je prvo radio za Thomasa Alvu Edisona, a nakon neslaganja s njim oko primjene izmjenične struje, počinje njegov samostalan rad i potraga za investitorima. Godine 1888. Tesla prijavljuje niz patenata vezanih za okretno magnetsko polje i izmjeničnu struju, a patente mu otkupljuje George Westinghouse. Krajem 19. stoljeća Tesla je potpuno posvećen radu u laboratorijima i izumima od kojih valja navesti uređaje za proizvodnju struja visokih frekvencija (Teslini transformatori), fluorescentnu rasvjetu, osnove radio tehnike, teleautomatike, X-zračenje i mnoge druge.
Na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće Tesla radi na bežičnom prijenosu energije, a istraživanja započinje u Colorado Springsu gdje proizvodi munje do duljine 40 metara. Praktičnu primjenu istraživanja iz Colorado Springsa nastoji napraviti na Long Islandu, gdje gradi toranj za Svjetski bežični sustav. Taj sustav nikada nije zaživio, toranj je srušen za vrijeme Prvoga svjetskog rata, a od toga neuspjeha Tesla se nikada nije u potpunosti financijski oporavio.
Predavanje će biti popraćeno pokusima u Kabinetu.

povratak