Dani Nikole Tesle

DOGAĐANJE

datum početka/završetka: 02.02.2010. / 06.02.2010.
vrijeme održavanja: 18.00 (predavanja); 11.00 i 20.00 (kazališne predstave)
organizator: Tehnički muzej, Zagreb
voditelj: Renato Filipin

Tehnički muzej nastavlja s tradicijom obilježavanja života i rada jednog od najvećih izumitelja u povijesti. Program je zanimljiv i raznovrstan, a uključuje sljedeća predavanja:

utorak, 2. veljače 2010, Zorica Civrić: "Ja sam u New Yorku, ali je moje srce na Niagari",
srijeda, 3. veljače 2010, Zorica Civrić: Tesla i Morgan,
četvrtak, 4. veljače 2010, akademik Vladimir Paar: Fizičar Nikola Tesla,
petak, 5. veljače 2010, Tomislav Petković: Teslino nasljeđe i njegova energetsko - moralna paradigma u okviru ICHST 2009. u Budimpešti,
petak, 5. veljače 2010, Kazalište Tvornica lutaka - predstava Radio Tesla,
subota, 6. veljače 2010, Kazalište Tvornica lutaka - predstava Radio Tesla.

Ulaznice se mogu kupiti na blagajni Muzeja po cijeni od 15,00 kn. Broj mjesta po predavanju ili predstavi ograničen je na 100.

Utorak, 2. veljače 2010, u 18 sati (kino dvorana Muzeja)
Zorica Civrić: "JA SAM U NEW YORKU, ALI JE MOJE SRCE NA NIAGARI"
Pitanje prirode struje koja će postati opće primijenjena u prijenosu energije na daljinu otvoreno je 1890. kada je aktualizirano pitanje načina korištenja energetskoga potencijala rijeke Nijagare. Glavni protagonisti elektrifikacije Amerike i lideri dvije vodeće elektro-kompanije Edison i Westinghouse, imali su različite stavove oko pitanja prirode struje koju treba koristiti u prijenosu, izmjenične ili istosmjerne. Suprotstavljeni stavovi doveli su do stanja koje je opisano kao „rat struja“. U pozadini ovog „rata“ stajali su krupni investitori koje su predvodili J. P. Morgan, Darius Ogden Mills i John Jacob Astor. Opća suglasnost o upotrebi Teslinog polifaznog sustava na Nijagari ostvarena je 1893. Početak javnog rada centrale dogodio se u ponoć 15/16. 11. 1896. Nakon prvog obilaska Nijagare, Tesla je zapisao u knjigu utisaka: „Ja sam u Njujorku, ali je moje srce na Nijagari.“ Već od 1895. stručnjaci, članovi kraljevskih porodica, znatiželjnici i radoznali putnici u velikom broju su počeli da dolaze na Nijagaru. Samo u prvoj godini rada posjetili su je predstavnici 31 naroda. Posjetioci Nijagare i danas u njoj vide „ne samo odvažan inženjerski i privredni poduhvat, nego i golemi korak u pravom smjeru, označen egzaktnom naukom i čovjekoljubljem“, kako je Tesla uočio 1897. godine.

Srijeda, 3. veljače 2010, u 18 sati (kino dvorana Muzeja)
Zorica Civrić: TESLA I MORGAN
Među osobama iz poslovno-financijskog svijeta SAD-a, čije su odluke imale presudan utjecaj na tok elektrifikacije i industrijalizacije te zemlje, izdvaja se ime John Pierpont Morgana (1837-1913). Položaj koji je obitelj Morgan imala krajem 19. i početkom 20. stoljeća građen je duže od jednog stoljeća. Počeci trgovinskog, financijskog i ekonomskog poslovanja te društvenog utjecaja obitelji sežu do 18 stoljeća. Devedesetih godina 19 stoljeća J. P. Morgan već je imao poziciju koja će mu omogućiti da u narednim godinama stekne vodeću ulogu u međunarodnom ekonomskom poslovanju. Do danas se smatra jednom od centralnih figura koja je kreirala modernu svjetsku ekonomiju. Kompanije čijem je stvaranju doprinio postoje i danas - General Electric, United States Steel Corporation (U.S. Steel) i AT&T.
U odnosu prema Tesli, Morgan je osoba koja će indirektno i direktno utjecati na sudbinu primjene Teslinih patenata. Indirektno kada je riječ o primjeni Teslinih patenata na Nijagari, a direktno u slučaju primjene Teslinih patenata iz područja bežičnog prijenosa energije i financiranja njegovih eksperimenata na Long Islandu.

Zorica Civrić je 1988. diplomirala na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Od 1988 do 2006. radila je kao kustos u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Uz poslove kustosa najviše je radila na istraživanju i publiciranju arhivske građe iz Tesline ostavštine. Autor je ili koautor više izložbi (7), publikacija, naučnih, stručnih i popularnih radova o Tesli (26), a bila je i stručni savjetnik na kazališnim i televizijskim projektima. Od 2007. radi u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu kao viši kustos, šef Odeljenja elektroprivrede Muzeja. Trenutno se bavi istraživanjima povijesti elektrifikacije i elektroprivrede Srbije, te izučava industrijsko nasljeđe Srbije.

Četvrtak, 4. veljače 2010, u 18 sati (kino dvorana Muzeja)
akademik Vladimir Paar: FIZIČAR NIKOLA TESLA
Nikola Tesla dobro je poznat po svojim izumima na polju elektrotehnike. No manje su poznata njegova uglavnom dosad nepriznata otkrića iz fizike, koja su prethodila priznatim otkrićima drugih fizičara kojima je dodijeljeno skoro desetak Nobelovih nagrada (elektron, rendgenske zrake, kozmičke zrake, laser, nuklearne pretvorbe, logički sklopovi, električna svojstva bioloških stanica itd.).

Petak, 5. veljače 2010, u 18 sati (kino dvorana Muzeja)
Tomislav Petković: TESLINO NASLJEĐE I NJEGOVA ENERGETSKO - MORALNA PARADIGMA U OKVIRU ICHST 2009. U BUDIMPEŠTI
Predavanje donosi osvrt na recepciju predavanja o prosudbi Teslinog nasljeđa i njegove energetsko-moralne paradigme, pod naslovom: Kritičke prosudbe nasljeđa Nikole Tesle važne za suvremenu znanost i društvo, što ga je T. Petković održao na svjetskom 23. kongresu o povijesti znanosti i tehnologije (ICHST 2009) u Budimpešti, 28. srpnja – 2. kolovoza 2009. Kongres je bio posvećen prirodnim i tehničkim znanostima i tehnologiji, povijesti i filozofiji znanosti, a sudjelovalo je 1300 registriranih sudionika iz 60 zemalja. Teslino nasljeđe na Sveučilištu u Zagrebu, navedeno je prilozima eminentnih sveučilišnih profesora fizike i elektrotehnike (I. Supek, M. Paić, V. Lopašić, T. Bosanac, V. Muljević, ...) koje nadovezuju suvremeni istraživači, povjesničari i studenti u Hrvatskoj. U ovme predavanju naglašava se trajna inspiracija inženjerima, fizičarima, studentima i povjesničarima Teslinim djelom, što je bio i metodološki princip nastajanja referata za 23. ICHST, za kojeg je predsjednik DHST-a prof. dr. R. L. Numbers (Sveučilište Wisconsin) preporučio da bude "kritička prosudba Teslinog nasljeđa, a ne slava njegovih dostignuća". Najnoviji proboj u zadnjih nekoliko godina, uvažavajući Teslino nasljeđe, napravio je M. Soljačić i suradnici (MIT, 2007 - 2009) razvijajući metodu neradijativnog prijenosa snage, na malim udaljenostima od nekoliko metara za napajanje komunikacijske elektronike (prijenosna računala, roboti, mobiteli, ...). Soljačić i suradnici izračunali su i poopćili metodu dvaju rezonantnih objekata (npr. velikih zavojnica s desetak ili više zavoja ili dvaju dielektričnih diskova) koji prenose snagu u tzv. jakom režimu vezanja, na frekvenciji oko 10 MHz i valnoj duljini od 30 metara. Najnoviji proračuni koji uračunavaju sve moguće gubitke u prijenosu i apsorpciji elektromagnetskog zračenja dvaju rezonantnih objekata, uvažavajući i slučajno ljudsko biće u tome činu, dosežu teorijsku efikasnost prijenosa snage veću od 60%.
U drugome dijelu predavanja student 3. godine FER-a Dalibor Gašić (preddiplomski studij: Elektrotehnika i informacijska tehnologija, modul: Elektronika) ukratko će prikazati svoj završni rad pod naslovom: Problem prijenosa elektromagnetske snage na blizinu ( mentor: T. Petković). U izlaganju će se napose opisati najnoviji proračuni i rezultati pokusnih uređaja za prijenos elektromagnetske snage na udaljenostima od nekoliko metara.

Prof.dr.sc. Tomislav Petković je redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Radi na Zavodu za primijenjenu fiziku.

Petak, 5. veljače 2010, u 20 sati (Demonstracijski kabinet Nikole Tesle)
Subota, 6. veljače 2010, u 11 sati (Demonstracijski kabinet Nikole Tesle)
Kazalište Tvornica lutaka: RADIO TESLA
Predstava RADIO TESLA smješta poznatog inovatora na sam početak njegovog životnog puta, u doba kada je započeo otkrivati neotkriveno. Poticajno se doziva Teslu kao vječnog dječaka i brani pravo na inovativnost neomeđenu standardima odraslih. U predstavi Nikola Tesla se predstavlja onakav kakav je, sa svim svojim usponima i padovima, potragama za vlastitim identitetom i naposljetku – izumima, kao rezultatima brojnih neprospavanih noći i autističkog načina života.
Produkcija: Kazalište Tvornica lutaka
Producenti: Boris Čović, Ana Suntešić
Autorski tekst: Filip Šovagović
Režija: Mario Kovač
Scenografija i rekviziti: Veronika Radman
Asistent scenografije: Tomislav Zidar
Video: Josip Visković
Frizura: Ivana Perić
Svjetlo i efekti: Zdenko Trandler
Glazba: Ivan Koprivčević
Kostimografija: Katja Šunjić
Tonski majstor: Ivan Koprivčević/Marko Matić
Glume: Sven Jakir, Robert Ugrina i Petra Radin

povratak