Dolazak prvog automobila u Zagreb

IZDAVAČKA DJELATNOST

nakladnik: Tehnički muzej, Zagreb
urednik: Neda Staklarević
autori: Neda Staklarević
godina izdanja: 2008.
broj stranica: 150
ilustracije: ilustr. (c/b)

Monografija je nastala s ciljem da objedini istraženi materijal na temu dolaska prvih automobila u Zagreb. Automobili su u početku izazvali izrazit otpor i negodovanje vozača fijakera, uprave konjskog tramvaja, pješaka, policajaca, gradskih otaca i sudskih vlasti. Prevladavalo je mišljenje da konjski tramvaj daje Zagrebu velegradski ugođaj, te da su stoga automobili kao rastuća konkurencija nepoželjni u gradu.

Monografija započinje kratkim izlaganjem povijesti nastanka automobila u svijetu te jezičnim objašnjenjem riječi automobil. Slijedi sažet opis grada Zagreba na prijelazu 19. u 20. stoljeće. U tom kontekstu spominje se grad Zagreb, gdje su njegovim ulicama prometovali konji upregnuti u kola, a ulice osvajali pješaci. Vozili su konjski omnibusi. Godine 1891. ulicama grada Zagreba provozio je konjski tramvaj.
Na pitanje tko je prvi došao automobilom u Zagreb nije nimalo jednostavno odgovoriti. Zapravo, pitanje je što je relevantno za povijest automobilizma: kada je u Hrvatsku stigao prvi automobil, odnosno u Zagreb, ili kada je prvi Zagrepčanin kupio auto te kada je prvi auto nabavljen za potrebe javne vožnje, ili nešto četvrto.
Prvi automobil marke Benz u Hrvatsku je dovezao grof Marko Bombelles, rodom iz Vinice pokraj Varaždina. Prema Obzoru od 17. kolovoza 1899. prvi automobil u Zagreb je dovezao 16. kolovoza 1899. također spomenuti grof Marko Bombelles, prevalivši put od 90 km za tri sata i četrdeset pet minuta. Iz neutvrđenih izvora (ne postoje autentični podaci) pretpostavlja se da je početkom travnja 1901. zagrebački bravar i trgovac Ferdinand Budicki (1871-1951) dovezao u Zagreb prvi automobil. U tvrtki Opel & Beyschlag, koja postoji i danas, kupio je rabljeni automobil marke Opel star dvije godine po cijeni od četiri tisuće kruna. Da bi došao u Zagreb, svu nužnu poduku dobio je novopečeni vozač od gospodina Beyschlaga na stazi Pratera u Beču. Dodatnu obuku stekao je promatrajući vožnju u električnom tramvaju, smjestivši se iza vozača. U Zagreb je došao za dva dana.
Taj isti Budicki zbog prebrze vožnje u Mavrovskoj ulici načinio je 6. lipnja 19001. prvi prometni prekršaj, a protiv njega je od strane Redarstvene straže slob. i kr. glav. grada Zagreba podnesena prijava.
Ferdinand Budicki ujedno je osnivač prvoga Hrvatskog automobilnog kluba osnovanog 1. lipnja 1906. koji je tada brojao 14 članova.
Prvi automobil u Zagrebu jedan je od naslova Obzora od 13. lipnja 1901. Fijakerist Tadija Bartolović 11. lipnja 1901. izveo je pokusnu vožnju s novim automobilom, koji je nabavio za javnu vožnju iz tvornice Nesselsdorf u Badenu kod Beča, u iznosu od 4600 kruna.
Prvi automobil na Sljeme dovezao je Franjo Aurel pl. Türk 6. srpnja 1902, što je objavljeno u Obzoru 9. srpnja 1902, a bio je u društvu narodnog zastupnika Gaše Devića. Vožnja od Jelačićeva trga do vrha Sljemena trajala je cijeli sat.
Nihov primjer slijede grof Milan Kulmer, arhitekt Vjekoslav Heinzel, Franjo pl. Aurel Türk, Ljudevit pl. Reisner i drugi. Vozili su manje automobile s ležećim motorom straga i velikim zamašnjakom.
Trinaest godine nakon Ferdinanda Budickog u Zagrebu se pojavila odvažna vozačica Alma Balley. Vozački ispit položila je pred zemaljskim strukovnim povjerenicima za ispitivanje vozača motornih vozilim, a tadašnji propisi u Hrvatskoj uopće nisu predviđali da žena može polagati vozački ispit. Rasprava je bila dugotrajna i burna i na zadovoljstvo Alme Balley pozitivna. Upravljala je Opelom, model 14 HP.
Monografija donosi i niz zanimljivosti koje se odnose na prve automobile , između ostalih pregled oglasa iz automobilske ponude kao i komentare građana na njihovu pojavu.

povratak