HRVATI U LEDENOM ZAGRLJAJU ARKTIKA

DOGAĐANJE

datum početka/završetka: 09.04.2013. / 09.04.2013.
vrijeme održavanja: 18 sati
organizator: Tehnički muzej
voditelj: Ante Radonić

 

Povodom izložbe Hrvati u ledenom zagrljaju Arktika, u utorak 9. travnja 2013. u 18 sati, Miljenko Smokvina održat će predavanje Hrvati u ledenom zagrljaju Arktika

 

U utorak, 9. travnja 2013. u 18 sati u kino dvorani Tehničkoga muzeja, Zagreb, Savska cesta 18, bit će održano popularno predavanje za građanstvo na temu

HRVATI U LEDENOM ZAGRLJAJU ARKTIKA

Predavač je Miljenko Smokvina

Ove godine obilježava se 140. obljetnica otkrića Zemlje Franje Josipa, arhipelaga u Arktičkom oceanu, u čijem su otkrivanju sudjelovali i hrvatski pomorci. Novo otočje, tada vječno zaleđena mora, otkrila je austrougarska ekspedicija, koja je od 1872. do 1874. godine brodom Admiral Tegetthoff istraživala nova, dotad nepoznata područja sjevera.

 

Cilj ekspedicije bilo je otkrivanje novih plovnih putova u arktičkom području i da se po mogućnosti dođe što bliže neotkrivenomu Sjevernom polu. Ekspedicija se vrlo pažljivo i metodično pripremala nekoliko godina. Vođa ekspedicije bio je kapetan Carl Weyprecht, časnik austrijske ratne mornarice, sudionik slavne pomorske bitke kod otoka Visa 1866. godine, istraživač i kartograf Jadranskog mora, koji je svoje znanstvene interese usmjerio i na istraživanja Arktika. Uz njega je u vodstvo ekspedicije bio uključen još jedan iskusan austrijski časnik, Julijus Payer, koji je prije sudjelovao u njemačkoj arktičkoj ekspediciji na otok Grenland.

Kapetan Weyprecht osmislio je cijelu ekspediciju. On je dao i osnovne naputke kako treba sagraditi ekspedicijski brod pa je prema njegovim nacrtima brod naručen u brodogradilištu u Bremerhavenu u Njemačkoj: jedrenjak od 220 tona, opremljen s pomoćnim parnim strojem, dužine 34 metara.  Najuže suradnike u ekspediciji odabrao je sam, među svojim znancima iz mornarice, a za izbor posade zadužio je u Rijeci lučkog inspektora Heinricha von Littrowa. Od gotovo 150 prijavljenih, odabrao je 12 mladih, ali provjerenih pomoraca s jadranske obale i otoka: iz Plomina, Lovrana, Voloskog, Rijeke, Drage kraj Rijeke, Bakra, s otoka Lošinja, Hvara i Brača.  Polovinu od 24 člana ekspedicije činili su pomorci s Jadrana, koji su se unatoč skepsi nekih kritičara, koji su smatrali da na arktičku ekspediciju trebaju ići sjevernjaci vični snijegu i ledu, pokazali potpuno doraslima svim zadacima tijekom boravka na ledu i hladnoćama Arktika te brojnim teškoćama koje su zadesile poduhvat.

Oko odabira Jadranskog dijela posade pojavli su se brojni kritičari,  koji su smatrali da na Arktičku ekspediciju trebaju ići sjevernjaci koji su vični snijegu i ledu, ali po uspješnom povratku kući, se su primjedbe utihnule, naši pomorci su opravdali sva očekivanja.

Popis hrvatskog dijela posade broda, iz doba njihovog ukrcaja na "Admiral Tegetthoff", navodi mjesta iz kojih su ti pomorci bili, te njihove funkcije na brodu.

Petar Lusinaiz Cresa,  kapetan trgovačke mornarice, vođa palube, nostromo;

Ante Večerinaiz Drage kraj Rijeke, drvodjelac i kolar, brodski meštar;

Juraj Štiglićiz Bakra, (Praputnjaka) mornar;

Petar Falešićiz Kraljevice, mornar;

Lovro Marollaiz Rijeke, mornar;

Jakov Sučićiz Voloskog, mornar;

Vicko Palmić, iz Lovrana,  mornar;

Fran  Letišiz Opatije, mornar;

Ante Katarinićiz Malog Lošinja, mornar;

Josip Latkovićiz Plomina kraj Labina u Istri, mornar;

Ante Zaninoviciz Sv. Nedelje na otoku Hvaru, mornar;

Ante Lukinovićiz Pučišća na otoku Braču, mornar.

U ljeto 1872, nakon što je dovršen brod, prikupljena posada, nabavljena sva oprema i znanstveni instrumenti te potrebna hrana i gorivo za trogodišnji boravak na negostoljubivom Arktiku, krenulo se put sjevera. Nakon kraćega zadržavanja u norveškoj luci Tromsö započela je ekspedicija. Brod je tijekom dva mjeseca, plovidbom na jedra i uz pomoć parnoga stroja, došao do sjevernih obala Novaje (Nove) zemlje i tamo naišao na ledenu barijeru. Uza sve napore da se probije ostao je zauvijek zarobljen u arktičkom ledu.

Svi članovi posade nastojali su brod osloboditi ledenoga zagrljaja. Ali svi su napori bili uzaludni. Brod je ostao blokiran ledom, a napušten je tek u proljeće 1874.

Iako je bio zaleđen, brod nije stajao na mjestu, nego ga je gibanje leda stalno pomicalo prema sjeveru, pa je tako potkraj ljeta 1873. posada ugledala kopno, dotad neotkriveno otočje Arktičkog oceana. Ekspedicija je odmah krenula u istraživanje novog arhipelaga, koji su nazvali Zemlja Franje Josipa, a brojnim novootkrivenim otocima, rtovima i zaljevima nadjenuli su nova imena. Jedno od njih bilo je i Fiume (Rijeka).

Nakon što su uz velike napore nekoliko puta istražili i kartografirali novo otočje, zaključili su da se nakon dvije godine boravka na sjeveru i dviju polarnih noći provedenih na brodu valja vratiti u domovinu. Kako je brod bio zarobljen u ledu, njime se nije moglo put juga, pa su članovi ekspedicije, uz nadljudsko žrtvovanje, uporabom čamaca i sanjki, nakon četiri mjeseca borbe s ledom došli do otvorenoga mora. Kada su spustili čamce u more, bili su u svom elementu. Uza sve opasnosti i teškoće plovidbe malim čamcima po vjetrovitom i valovitom Barentsovu moru, doplovili su do ruskih ribarski brodova koji su ih odveli u najbližu norvešku luku Vardö, odakle su se putničkim brodom vratili kući.

Dolazak u rodna mjesta bio je popraćen općim oduševljenjem, dobrodošlicom i najvećim počastima. Dodijeljena su im odličja i novčane nagrade.

Kapetan Wayprecht objavio je veći broj znanstvenih članaka na osnovi prikupljenih podataka tijekom dvogodišnjega arktičkoga boravka. Na temelju njegovih znanstvenih radova te uz brojne Wayprechtove inicijative i napore, 1882–1883. započeto je prvo veliko međunarodno polarno istraživanje, koje se u redovitim vremenskim razmacima odvija sve do danas. Odgovori na pitanja o suvremenim klimatskim promjenama još i danas se traže u podacima prikupljenim prije 140 godina, koje su prikupljali i naši pomorci, sudionici austrougarske ekspedicije brodom Tegetthoff.

Arktička ekspedicija broda Admiral Tegetthoff jedna je od najslavnijih epopeja naše pomorske prošlosti. Čuvanje baštine takvih pomorskih pothvata nije samo na tragu povijesnih sentimenata, već je važan sastavni dio naše suvremene pomorske svijesti.

 

povratak