Na krilima velikog leptira Neptis lucilla

IZLOŽBA

mjesto održavanja: Tehnički muzej, Savska cesta 18, Zagreb
datum početka/završetka: 23.06.2010. / 31.10.2010.
otvorenje: 12.00
radno vrijeme: utorak - petak: 9.00 - 17.00; subotom i nedjeljom: 9.00 - 13.00; ponedjeljkom i blagdanima: zatvoreno
cijena ulaznice: 15 kn
autor stručne koncepcije: Neda Staklarević
autor likovnog postava: Pop-art d.o.o.
organizator: Tehnički muzej, Zagreb

Tehnički muzej priredio je prigodno-informativnu izložbu Na krilima velikog leptira Neptis lucilla kojom se od 23. lipnja do 31. listopada 2010. obilježava stota godišnjica polijetanja prvoga hrvatskog aviona konstruktora inženjera Slavoljuba Penkale (23. lipnja 1910. – 23. lipnja 2010.). Za tu prigodu tiskana je i tematska knjižica u kojoj se daje pregledan i zanimljiv prikaz najvažnijih osoba i događaja vezanih uz nastanak i polijetanje prvoga aviona u Hrvatskoj. Uz Tehnički muzej na izložbi sudjeluje i Hrvatski filatelistički savez na temu Slavoljub Penkala u filateliji.
 
Na više od deset panoa prikazan je životni opus inženjera Slavoljuba Penkale, s naglaskom na njegovu povijesnom izumu – prvome hrvatskom avionu. Izložbom su predstavljene sljedeće tematske cjeline: Biografski podaci, Patenti prvih motornih letjelica (aviona) u svijetu, Počeci motornog letenja u svijetu (1903. – 1910.), Tragom novinskih članaka (Avioni u svijetu), Okolnosti u kojima nastaje prvi hrvatski avion, Zagreb na razglednicama (s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće), Izumi i patenti koji su Penkalu vinuli među vodeće europske izumitelje, Počeci motornog letenja u Hrvatskoj, Prvi hrvatski avion veliki leptir, Neptis lucilla (biplan, visokokrilac bez kabine), O avionu, Tehničke karakteristike aviona, Maketa Penkalina aviona u Tehničkome muzeju, Prvi hrvatski aerodrom, Penkala je poletio, Druga inačica Penkalina aviona, Odustajanje od gradnje daljnjih konstrukcija, Tragom novinskih članaka (Letovi u Zagrebu) te U spomen na Eduarda Slavoljuba Penkalu.
 
Tvorac je više od osamdeset originalnih izuma – inovacija s područja tehnike i prirodoslovlja. U najvažnije ubrajamo termofor, rotirajuću četkicu za zube, mehaničku olovku – penkalu, nalivpero s držačem – knipsom, smjesu za pravljenje gramofonskih ploča, insekticid Krepax, anodne baterije, deterdžent, plavilo za rublje, okretnu turbinu, tekućinu za impregniranje željezničkih pragova, noseća krila, detektor za prisluškivanje i, naravno, avion – središnju temu naše izložbe i publikacije.
 
Prema relevantnim podacima, pošto je ishodio patent i dozvolu, 23. lipnja 1910. Penkala je poletio svojom prvom inačicom aviona s dodijeljenog mu vojnog vježbališta na Črnomercu. Njegov rad na konstrukcijama s velikim zanimanjem i oduševljenjem pratio je Penkalin prijatelj i mehaničar Dragutin Novak (1892. – 1978.), koji uz detaljnu obuku koju je primio od inženjera Penkale leti kao njegov probni pilot. Zajedno su poboljšali drugu inačicu Penkalina aviona. Ljeto 1910. ispunjeno je letovima s Črnomerca, koje izvodi Dragutin Novak.
Nakon Penkalina odustajanja od daljnjih pokušaja poboljšanja na drugoj inačici svoga aviona Novak se priklanja sportašu i fotografu Mihailu Merćepu, koji uglavnom organizira javne letove i pronalazi potencijalne konstruktore aviona. Merćep ubrzo stupa u kontakt sa Slovencima braćom Eduardom i Joškom Rusjanom. Uz Penkalin hangar za avione gradi svoj. Budući da je Eduard Rusjan poginuo, Dragutin Novak s Joškom Rusjanom završava Eduardovu konstrukciju. Zbog kalkulacija i nepoštovanja dogovora Novak napušta Merćepa. Sudionik je više javnih letova koji su bili organizirani diljem Europe. U Prvome svjetskom ratu sudjeluje kao pilot.
 
Eduard Slavoljub Penkala pronašao je svoje mjesto i u Tehničkome muzeju, u Parku velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike: 2004. u nazočnosti njegova sina Krunoslava Penkale otkriveno je njegovo poprsje, rad akademske kiparice Linde Milić Kršnjavi.
 
Na izložbi je postavljena maketa Penkalina aviona u mjerilu 1 : 5, koju je načinio maketar Vjekoslav Jakopović (Zadar, 1992.). Maketa je dio stalnog postava Prometna sredstva u Tehničkome muzeju.

povratak