Od kugle do svemira – Plastika i guma u suvremenom svijetu

IZLOŽBA

mjesto održavanja: Tehnički muzej, Savska cesta 18, Zagreb
datum početka/završetka: 19.01.2010. / 14.03.2010.
otvorenje: 12.00
radno vrijeme: utorak – petak: 9 – 17 sati; subotom i nedjeljom: 9 – 13 sati; ponedjeljkom i praznicima: zatvoreno
cijena ulaznice: 10,00 kn
podatak o vodstvu: prema dogovoru
autor stručne koncepcije: Davorka Petračić; Nataša Popović
autor likovnog postava: Pop art d.o.o.
organizator: Tehnički muzej, Zagreb

Koncept izložbe obuhvaća povijest, razvoj i proizvodnju plastike te gumenih i plastičnih proizvoda. Prikazana je i primjena plastike u različitim segmentima života – elektronici, medicini, elektroindustriji, telekomunikacijama, kućanstvu, poljoprivredi, građevinarstvu, prometu, odijevanju te umjetnosti.

     Svatko tko posjećuje izložbu Od kugle do svemira – Plastika i guma u suvremenom svijetu dolazi u ovaj prostor s vlastitom predodžbom o tim materijalima i proizvodima od njih. Najstariji posjetitelji povezuju plastiku s bakelitom ili PVC-om. Mnogi, osobito mlađi, povezuju je s najlonskim vrećicama ili PET-bocama. Kada je riječ o gumi, najprije se pomisli na autogume ili gumene brtve. Na pitanje od kada postoje plastika i guma i oni bolje obaviješteni odgovorit će da je plastika materijal 20. stoljeća i najzeleniji materijal 21. stoljeća, a guma je možda nešto starija. Na prvi pogled nisu daleko od istine, ali pitanje je što se sve razumijeva pod nazivima plastika i guma.
      Samo rijetki imaju dovoljno sveobuhvatnu predodžbu o suvremenoj proširenosti plastike i gume. Podaci o stvarnoj starosti plastike i gume pokazat će nešto drugačiju prošlost tih dviju skupina materijala. Ono što jest obilježje suvremene plastike, da se proizvodi umjetno, sintezom, rezultat je napora s početka 20. stoljeća, kada je proizvedena prva sintetska plastika, fenol-formaldehid, popularni bakelit (1907.). Najproširenije vrste plastike poput polietilena (npr. vrećice), poli(vinil-klorida), poznatijeg pod kraticom PVC (npr. cijevi ili umjetna koža skaj) ili popularnog najlona (najlonke) potječu iz prve polovine 20. stoljeća. Od poznatijih materijala koji nas svakodnevno okružuju, a zapravo smo ih postali svjesni tek krajem prošlog stoljeća, ističe se PET, punog naziva poli(etilen-tereftalat). Od njega se prave plastenke za sve vrste pića – danas se proizvodi već oko 400 milijardi boca godišnje.
      Plastika ne smije biti asocijacija na PVC ili najlonske vrećice, koje su po svim pokazateljima najbolje rješenje, ili plastenke. One se prave od jedne druge plastike, polietilena. Istrošeni plastični i gumeni proizvodi mogu se upotrijebiti kao vrijedan otpad koji je moguće reciklirati ili energijski oporabiti. Zato takvim proizvodima nije mjesto na odlagalištima, posebno ne u prirodi. Osvješćivanjem stanovništva i pravnom regulativom može se smanjiti udio plastične ambalaže na odlagalištima. Najbolji je primjer u Hrvatskoj ostvareni sustav sakupljanja PET-plastenki. U svakoj prigodi valja isticati da plastični i gumeni proizvodi ne onečišćuju okoliš. Onečišćenje je posljedica nekulture čovjeka!
      Sve analize cjeloživotnog ciklusa tih proizvoda pokazuju opravdanost njihove uporabe usprkos nekim nedostacima. O tome govori i podatak da je proizvodnja plastike porasla za 173 puta od 1950. do 2007. Njezinom ciljanom proizvodnjom i uporabom te gospodarenjem isluženim plastičnim i gumenim proizvodima može se i mora postići potrebna ravnoteža.
Ova izložba treba posjetiteljstvu pokazati mogućnosti i domete plastike i gume, od proizvodnje plastike i osnovnog sastojka gume, kaučuka, do brojnih primjena i gospodarenja plastičnim i gumenim otpadom.

povratak