RAZVOJ AMATERSKE RAKETNE TEHNIKE U RIJECI

DOGAĐANJE

datum početka/završetka: 22.02.2012. / 22.02.2012.
vrijeme održavanja: 18.00 sati
organizator: Tehnički muzej
voditelj: Ante Radonić

U Hrvatskoj su šezdesetih godina lansirane amaterske rakete zahvaljujući entuzijazmu riječkih amaterskih raketaša. O povijesti raketne astronautičke sekcije možete saznati na prigodnom predavanju Miljenka Smokvine

U srijedu 22. veljače u 18 sati u kinodvorani Tehničkoga muzeja održati će se znanstvenopopularna tribina za građanstvo na temu:
 
RAZVOJ AMATERSKE RAKETNE TEHNIKE U RIJECI
 
Predavač je Miljenko Smokvina.
 
Ulaznice po cijeni od 15 kn mogu se kupiti na blagajni muzeja u radno vrijeme.
 
Tehnički muzej, Zagreb, Savska cesta 18, tel. 48 44 050
 
Sadržaj predavanja:
 
Danas je svima potpuno normalno da na nebu iznad nas kruži više od tri tisuće umjetnih satelita. Sateliti, istraživanja svemira i raketna tehnologija, izmijenila nam je život. Svega toga nije bilo pred pedesetak godina. Prvi umjetni satelit, Sputnik 1.,  lansiran je u Sovjetskom savezu 4. listopada 1957. Odmah nakon toga krenula je nova serija lansiranja satelita u Sovjetskom savezu i u Sjedinjenim državama Amerike, 1961 godine u svemir su poletjeli prvi kozmonauti.  Širom zemlje, među mladima, među srednjoškolcima i studentima, pojavilo se zanimanje za svjetski toliko popularnu raketnu tehnologiju i astronautiku.
U Rijeci se početkom 1960 godine grupa mladih ljudi, sve srednjoškolci, riječki gimnazijalci, elektrotehničari, strojari, nautičari,  i drugi,  okupila u riječkom Aeroklubu "Krila Kvarnera" i osnovali Astronautičku sekciju, novu i potpuno nepoznatu aktivnost u Aeroklubu  u Rijeci ( i u Hrvatskoj ) i Narodnoj tehnici. Aeroklub je omogućio korištenje prostorija kluba za sastanke  i klupsku mehaničarsku radionicu za izradu raketa, a što je najvažnije, rakete su se mogle sigurno ispitivati i lansirati u blizini klubskog aerodroma na Grobničkom polju.
Neki od inicijatora organiziranja astronautičke sekcije sami su se već neko vrijeme bavili izradom manjih raketa, Miljenko Smokvina je od 1958 godine vršio statičke pokuse, mjerio potisak aluminijskih raketa pogonjenih barutom, u svibnju 1959 godine, nešto veće rakete lansirao je u  Martinšćici. U to doba, u Rijeci manje amaterske rakete su konstruirali, izrađivali i lansirali i Raul Fehervari, Riccardo Domijan, Emerih Mady, Albert Ivančić i Silvano Rafaelli.
Prve inicijative za formiranje raketne/astronautičke sekcije dao je Miljenko Smokvina, učenik I. Riječke gimnazije. Tijekom 1960. i 1961. godine u novoosnovanu Astronautičku sekciju pri riječkom aeroklubu "Krila Kvarnera", uključilo se preko dvadesetak mladih riječana, učenici raznih riječkih srednjih škola.
Riječki raketaši su svoje rakete konstruirali i izrađivali sami, pomoć u radu im je dolazila sa svih strana. Rad im se odvijao u dva smjera,  rakete su prije lansiranja statički ispitivane, a tek nakon uspjelih statičkih pokusa su lansirane. Statički pokusi su bili temeljiti, sustavno su se ispitivale karakteristike raketa i raketnih goriva, mjerile performanse raketnih motora i sapnica, te stalno poboljšavala njihova svojstva. Ti su pokusi imali za cilj i provjeru sigurnosti njihovog rada, prvenstveno protiv eksplozija, tako da tijekom postojanja sekcije riječkih raketaša, nikada se nije dogodila nezgoda ili nesreća koja bi nekoga i najmanje povrijedila.
Rakete su se nakon uspješno obavljenih statičkih ispitivanja, lansirale. Lansirni poligon se nalazio na Grobničkom polju, u okolici Rijeke, u blizini klubskog aerodroma. Sva su raketna lansiranja sustavno proučavana, praćen je njih let, trajanje leta, brzina i visina. Obavljeno je preko 50 lansiranja raznih raketa, veći dio je nakon uspješnog lansiranja i ateriranja, ponovo korišten za nova lansiranja. Najveća postignuta visina s riječkim raketama je bila oko 3500 metara. Svi su pokusi, statički i lansiranja, bili tehnički dokumentirani, te popraćeni fotografskom i kino zapisom.
Rad raketne sekcije je zamro 1965/66, kada su članovi završili fakultete, otišli u druge gradove, počeli se baviti drugim poslovima, a u javnosti je počeo slabiti interes za takva zbivanja (lansiranja satelita i ljudski letovi u svemir postali su uobičajeni).

povratak