TEHNIKA I ZDRAVLJE

IZLOŽBA

mjesto održavanja: Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb, IZLOŽBENA DVORANA
datum početka/završetka: 18.12.2017. / 18.02.2018.
radno vrijeme: utorak – petak: 9 – 18 sati, subota – nedjelja: 9 – 14 sati, ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
cijena ulaznice: BESPLATAN ULAZ
autor stručne koncepcije: Davorka Petračić
organizator: Tehnički muzej Nikola Tesla

Izložba predstavlja dio fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla – građu iz zbirke Medicinska tehnika

Izložba predstavlja dio fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla – građu iz zbirke Medicinska tehnika. Zbirka je formirana 1999. godine i trenutno broji oko 500 predmeta

vezanih za različite grane medicine: kliničku biokemiju i laboratorijsku medicinu, nuklearnu medicinu, ginekologiju, kardiologiju, hematologiju i onkologiju, kirurgiju, farmakologiju, otorinolaringologiju i druge. Predmeti uglavnom datiraju iz 19. i 20. stoljeća. Muzej prikuplja predmete iz područja medicinske tehnike već desetljećima, a ova izložba prilika je da dio njih bude predstavljen javnosti. Iako je dio građe izložen u stalnom postavu Muzeja, većinom je riječ o građi koja se brižno čuva u muzejskim depoima.

Tehnika u medicini obuhvaća sredstva za rad, alate, strojeve, mehanizaciju, aparate te znanja, vještine i umijeća koji su potrebni za njihovu upotrebu. Muzej skuplja i predstavlja građu s područja

medicine ponajprije iz perspektive muzeja znanosti i tehnike. Pri prikupljanju građe, uvažavajući činjenicu da je relativno mali broj prikupljenih predmeta proizveden u Hrvatskoj,

češće je zastupljen kriterij njihove uporabe na teritoriju Hrvatske. Važni kriteriji također su cjelovitost predmeta te njegova izvornost.

Važan činilac tehnologije u medicini jest otkriće X-zraka njemačkog fizičara Wilhelma Röentgena 1895. godine, koje su omogućile pogled duboko unutar tijela.

To je ujedno promijenilo način na koji liječnici dijagnosticiraju i liječe bolesti. Od tada se, zbog primjene najnovijih dostignuća znanstvenog i tehnološkog razvoja, medicinska struka razvija fascinantno brzo. Dijagnostika postaje učinkovitija i uspješnija, a liječenje brojnih bolesti koje su nekad bile neizlječive uspješnije i kraće.

Upotreba složenih kompjutoriziranih strojeva od sredine 20. stoljeća jedna je od najvažnijih tehnoloških promjena u medicini, što dovodi do brojnih specijalizacija i razvoja pojedinih grana medicine.

Razvoj tehnologije u proteklih sto godina, ne samo u medicini već i u svim segmentima života, munjevito je napredovao, tako da je tehnologija koja se upotrebljavala "do jučer" već zastarjela.

Vjerojatno će generacije za pedeset i više godina željeti imati saznanja o uređajima koje upotrebljavamo danas. Stoga pozivam posjetitelje izložbe da takve predmete ne bacaju olako u smeće, već da ih sačuvaju za buduće generacije.

Poticaj da izložba bude realizirana upravo 2017. godine jest stota obljetnica utemeljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno činjenica da je 1917. Antun pl. Mihalović, posljednji hrvatski ban prije raspada Austro-Ugarske Monarhije, odobrio otvaranje današnjega Medicinskog fakulteta.

Većinu predmeta Muzej je dobio na dar tijekom proteklih pedeset godina, kako od raznih medicinskih, visokoškolskih i znanstvenih ustanova, tako i brojnih pojedinaca. Predmeti su korišteni u tim ustanovama ili u privatnim ordinacijama, a neki su i kreirani u domaćim institutima. Svaki od njih po nečemu je specifičan tako da je teško i nezahvalno odrediti koji je značajniji u odnosu na neki drugi iz zbirke. U svakom slučaju brojni donatori predmeta, bilo pojedinci ili ustanove, bit će ponosni na to da su sačuvali predmete od propadanja i nestanka, a Muzej im i ovom prilikom iskazuje svoju zahvalnost. Ipak, izdvajamo neke od njih. Osobito se ističu elektronski mikroskopi i to: Trub Tauber, prvi elektronski mikroskop u Hrvatskoj, kojeg je 1953. godine nabavio Institut Ruđer Bošković; potom elektronski mikroskop Philips, EM 75, jedan od prvih modela koji su prilagođeni za potrebe rutinske dijagnostike i prvi koji je instaliran u nekoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj (KBC "Sestre milosrdnice" u Zagrebu).

Tu su i ultrazvučni uređaj Diasonograph NE 4102 proizveden u Nuclear Enterprises Ltd. u Škotskoj 1973., nosilac međunarodne nagrade za dizajn, koji je bio u uporabi na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Elektroencefalograf  EEG 139 izrađen je u laboratoriju Instituta za elektroprivredu Zagreb 1963. godine (danas Fakultetu elektronike i računarstva, Zavod za elektroničke sustave i obradu informacija). U to vrijeme šef laboratorija za elektroniku bio je prof. dr. sc. Ante Šantić, koji je već 1959. počeo usavršavati i poboljšavati medicinsku instrumentaciju, posebno elektroencefalografe, za koje je razvio napredni elektronički dio koji se poslije serijski proizvodio. Elektroencefalograf (EEG) jedan je od rijetkih predmeta u zbirci koji je proizveden u Hrvatskoj.

Čelična pluća Emerson, iz 1946., Muzeju je darovala Infektivna klinika "Dr. Fran Mihaljević" iz Zagreba, koja ih je nabavila 1946. u vrijeme epidemije dječje paralize.

Jedan od najstarijih uređaja je inhalator koji potječe iz 1910. godine, a koji je Muzeju darovao pokojni prof. dr. sc. Mladen Andrassy. Za osobne potrebe koristio ga je Andrassyjev djed, a zanimljiv je jer je radio na otvoreni plamen.

Slušalo, s početka 20. stoljeća preteča je današnjeg stetoskopa kojega je 1816. godine izumio francuski liječnik René Théophile Hyacinthe Laënnec. Stetoskop, svima poznata naprava ni do danas se nije bitno izmijenila, s vremenom je postala medicinska naprava koja se najviše upotrebljava i upravo je ona, uz bijelo odijelo, svojevrsni simbol liječničke profesije.

Muzej, između ostalog, posjeduje i nekoliko Aparata visoke napetosti (frekvencije), a onaj najstariji datira iz 1927. godine. Jedan od zanimljivijih uređaja je i prijenosni pneumotoraks J. Sklar proizveden u New Yorku 1935. godine, a koji je služio za liječenje tuberkuloze. Patentirao ga je Louis R. Davidson 4. srpnja 1933. godine, a često je korišten tijekom  1940-ih godina. Muzeju je primjerak poklonio gospodin Emil Ofner, dr. vet. iz Šibenika čiji se otac među prvima bavio liječenjem tuberkuloze na našim prostorima.

Termostat za inkubaciju bakterija iz 1927. godine je aparat za uzgoj bakterijskih kultura u laboratoriju u svrhu istraživanja. Aparat je proizveden oko 1927. te je bio u funkciji do 2004. u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Različite laboratorijske pretrage kao i spravljanje lijekova odnosno ljekarništvo oduvijek su bile sastavni dio medicine, stoga te dvije imaju veliku važnost u prezentiranju zbirke Medicinska tehnika. Ljekarničko posuđe upotrebljavalo se za čuvanje čvrstih i tekućih ljekarničkih pripravaka. Najčešće se upotrebljavalo drveno i stakleno posuđe na kojem se uobičajenim latinskim kraticama označavalo sadržaj posude. U drvenim posudama čuvali su se kruti i praškasti, a u staklenima tekući pripravci. Specifično je porculansko posuđe u kojem su se skladištili različiti pripravci i kreme. Najčešće je porculansko posuđe bilo ručno oslikano motivima i podacima o ljekarni te je ujedno bilo i njezin zaštitni znak.

Realizacija izložbe i kataloga omogućena je sredstvima Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport  Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske 

ULAZ NA IZLOŽBU JE BESPLATAN

Organizator
Tehnički muzej “Nikola Tesla”

Autorica izložbe
Davorka Petračić

Konzervacija izložaka
Zoran Kirchhoffer
Franjo Strugar

Vizualni identitet
Nika Pavlinek
Damir Prizmić
Aleksandar Kovač

Dizajn izložbe i interaktivnih objekata
Nika Pavlinek
Damir Prizmić

Produkcija interaktivnih objekata
Radiona.org /
Goran Mahovlić
Damir Prizmić
Boris Vidošević

Animacija
Nika Pavlinek
Damir Prizmić
Karlo Vuković

Tehnička izvedba
Hrvoje Đukez
Vedran Gerovac
Petar Kurtela

Odnosi s javnošću
Marijo Zrna

Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb, 01/4844-050; marijo.zrna@tmnt.hr

povratak