ŽELJEZNIČKI KOLODVORI U HRVATSKOJ – priča o ljudima, zgradama i vlakovima

IZLOŽBA

mjesto održavanja: Tehnički muzej, Savska cesta 18, Zagreb, IZLOŽBENA DVORANA
datum početka/završetka: 29.12.2014. / 22.02.2015.
radno vrijeme: utorak - petak 10 - 19 sati; subotom i nedjeljom 10-17 sati; ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
cijena ulaznice: 10 kuna
autor stručne koncepcije: Neda Staklarević i Tamara Štefanac
autor likovnog postava: Dubravko Kuhta
organizator: Tehnički muzej i HŽ Infrastruktura d.o.o.- Hrvatski željeznički muzej

Izložba Tehničkog muzeja i Hrvatskog željezničkog muzeja posvećena je hrvatskim željezničkim kolodvorima

Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima prvi je veliki zajednički projekt Tehničkog muzeja i HŽ Infrastrukture d.o.o.- Hrvatskog željezničkog muzeja, a predstavlja se javnosti uoči obilježavanja 155. obljetnice željeznica u Hrvatskoj. Prvi vlak u Hrvatskoj pušten je u promet 24. travnja 1860. između Kotoribe, Čakovca i Macinca. Studijsko-tematska izložba „Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima" održava se u terminu od 29. prosinca 2014. do 22. veljače 2015.

Izložbom je obuhvaćeno dvadeset najznačajnijih željezničkih kolodvora ujedno predstavnika pet regionalnih područja Hrvatske. Izložbi je prethodilo dugotrajno i temeljito istraživanje dijelom na terenu, a dijelom u kulturnim i povijesnim ustanovama hrvatskih gradova. Kao polazna i osnovna baza podataka poslužila je bogata arhiva Hrvatskog željezničkog muzeja. Zadatak autorica je bio da na što jednostavniji, istovremeno stručan i popularan način predoče široj i specijaliziranoj javnosti tu do sada neobrađenu temu. Recimo to jednostavno ovako: s prugom su nastajale kolodvorske zgrade, sa zgradama se mijenjao okoliš, a okoliš je s kolodvorom utjecao na vizuru cijeloga grada mijenjajući ne samo izgled nego i funkciju pojedinih dijelova gradova.
Prve kolodvorske zgrade nastale su sredinom 19. st. prilikom otvaranja prvih željezničkih pruga na području Hrvatske. Uz pruge i zgrade gradili su se neophodni infrastrukturni objekti: pružna i radionička postrojenja, željezničko-skladišni i stambeni objekti, vodovodna mreža i kapaciteti električne infrastrukture. To su namjenski zidani objekti sagrađeni prema svim propisima željezničarske struke. Za projektiranje i gradnju željezničkih objekata bili su mjerodavni vrsni arhitekti, građevinski inženjeri i timovi stručnjaka koji su bili zaposleni u upravama mađarskih i austrijskih željeznica. S obzirom na razvoj prometne tehnike i tehnologije te na društvene promjene, tijekom 20. st. promjenama su bile zahvaćene i kolodvorske zgrade. Neke su srušene, pojedine su nadograđene ili prenamijenjene, pri čemu su u cijelosti ili djelomično nestali ili promijenjeni zatečeni stilovi gradnje.
Prohujali su ratovi, sustavi i ljudi, a zgrade su ostale kao nijemi svjedoci vremena, prilagođeni današnjim potrebama stanovnika sela i gradova.
Izložba je praćena multimedijom, dokumentarnim sadržajima, fotografijama, zvučnim efektima...

Autorica izložbe je muzejska savjetnica Neda Staklarević iz Tehničkog muzeja, a suautorica Tamara Štefanac, ravnateljica Hrvatskog željezničkog muzeja.
Autor likovnog postava, grafičkog dizajna, dijela multimedije, dizajna ambijentalnog zvuka i scenografije je Dubravko Kuhta.

Za vrijeme trajanja izložbe bit će predstavljena i monografija Željeznički kolodvori u Hrvatskoj, autorica Nede Staklarević iz Tehničkog muzeja i Tamare Štefanac iz HŽ Infrastrukture d.o.o-Hrvatskog željezničkog muzeja.

Tehnički muzej, Zagreb, Savska 18.
tel. 01/4844-050
info@tehnicki-muzej.hr

povratak