Primjeri velikih bankrota posljednjih godina

Primjeri velikih bankrota posljednjih godina

Zatražite kredit



Koji iznos trebate?

50 € 25000 €

Koji rok plaćanja želite?

15 Dana 18 Mjeseci
Planirano vrijeme isplate : 8:30
Ukupan iznos za vraćanje:

Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 400 € na maksimalan rok do 30 dana!
Prednosti za stare (postojeće korisnike): nije potrebna verifikacija osobnih dokumenata, mogućnost odobrenja bez platne liste


PRIMJER KREDITA: Uz zatraženi iznos 1.000,00 EUR na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 1.021,20 EUR, uz EKS 8,90%, iznos Premije 21,20 EUR te iznos mjesečne rate 204,24 EUR (5 rata).Minimalni period otplate kredita: 90 dana. Maksimalni period otplate kredita: 540 dana. Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 9,50%.
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

Koga je zadesio najveći bankrot? Koji su najpoznatiji primjeri?

Svjetsko gospodarstvo je jedna velika mreža koja prekriva sve od zabačene Aljaske do Novog Zelanda, a pad proizvodnje jedne grane gospodarstva može uzročiti padove i na drugim granama. Ekonomija je uvijek povezana s nekakvim mrežama i vrlo je teško predočiti kako svjetska ekonomija funkcionira, no ono što znamo jest da kada neka kompanija više nema kapaciteta proizvoditi i obavljati posao koji obavlja, ona tada ulazi u stečaj te konačno bankrotira. Bankrot se u Hrvatskoj vrlo često vezao uz Agrokor i krizu koja je započela 2017. godine, no to je jako mala riba u odnosu na bankrote koji su se događaji u puno većim svjetskim središtima. Tako primjerice imamo UN Airlines koji je bankrotirao početkom 2002. godine nakon 9/11. Taj bankrot prouzročio je niz drugih, manjih bankrota po cijelome svijetu. Energetske kompanije također doživljavaju propast i za sobom vode niz drugih firmi u propast. Tako je primjerice američki energetski gigant Pacific gas and electrics povukao za sobom financijsku katastrofu o kojoj se pričalo godinama.

Bankrot u svijetu: primjeri svjetskih bankrota

Bankrot svakako nije samo uvjetovan gospodarskom mrežom, već se isto tako može dogoditi radi geopolitičkih razloga. Najbolji primjer su mnoge ruske firme koje su nakon sankcija zapadnih zemalja i zemalja NATO-a, bilježile ogroman pad u prihodima. Bankrot velikih kompanija može dovesti u pitanje i same vlade pojedinih država. Tako je 2016. godine Venezuela počela bilježiti veliku inflaciju koja je povukla cijelo društvo u krizu. Primjeri svjetskih bankrota mogu se isto tako gledati kroz historijsku perspektivu: mnoge uvažene svjetske kompanije prestale su postojati polovicom prošloga stoljeća, sve naravno radi ponovo geopolitičkih razloga, no njihovo mjesto brzo su zauzele druge kompanije. Tako je pitanje svjetskih bankrota zapravo konstantan ciklus starih i novih firmi koje se bore na svjetskom tržištu. U trenutku kada jedna nestane, druge zauzimaju njeno mjesto, gotovo kao da se radi o vakuumu. U Hrvatskoj također postoji gusta ekonomska mreža koja može za sobom povući kolektivno veliku ekonomsku štetu, a takva je i priča iz 2017.

Bankrot u Hrvatskoj: koliko je Hrvatska prisutna?

Hrvatsko gospodarstvo prati trendove općeg europskog gospodarska, a ulaskom u Europsku Uniju, Hrvatskoj je lakše omogućeno priključenje europskom tržištu. S druge strane, jedna banka u Hrvatskoj sada se natječe na tržištu protiv nekih od najjačih svjetskih igrača. U takvoj atmosferi sasvim je normalno da će i neke naše, domaće kompanije početi propadati. Bilo radi toga, ili radi nekih drugih razloga, tako je i započela priča s Agrokorom 2017. godine. Kompanija koja je privukla pažnju javnosti tek kada je proglašen niži kreditni rejting, a tek godinama kasnije je puno više toga izašlo na vidjelo. Bankrot Agrokora značio bi najveći gubitak radnih mjesta u Hrvatskoj u jednom valu zabilježen ikada od povijesti države. Bankrot u Hrvatskoj događa se i tijekom krize 2008. godine kada su mnoge mlade, ali i stare firme odjednom otišle u stečaj. U svjetskoj ekonomiji svakako postoji puno razloga za propast, no isto tako postoje primjeri kompanija koje su takve krize preživjele. O njima neki drugi put.

Tagovi:

Više članaka