Najneobičniji obredi i običaji vezani uz proslavu praznika
Najneobičniji obredi i običaji vezani uz proslavu praznika: Bacanje beba u Indiji
U srcu Indije, u državi Karnataka, postoji jedan od najneobičnijih obreda i običaja vezanih uz proslavu praznika koji privlači pažnju svijeta. Taj običaj poznat je kao ritual bacanja beba i odvija se svake godine u sklopu lokalnih festivalskih proslava, posebice tijekom festivala koji slave hinduistička božanstva, poput Sri Santeswara. Roditelji donose svoje male bebe, obično stare od dva mjeseca do dvije godine, na krovove hramova gdje ih svećenici u tradicionalnim odorama uz molitve i zazive bacaju s visine od oko 15 metara. Ispod čeka grupa muškaraca s rastezljivom plahtom kojom hvataju bebe, osiguravajući njihov siguran ‘let’.
Ovaj običaj, koji bi mnogima mogao izgledati zastrašujuće, lokalno stanovništvo smatra blagoslovom za svoju djecu. Vjeruje se da ovakav čin donosi zdravlje, snagu i hrabrost djetetu, kao i sreću obitelji.
Također, postoji uvjerenje da ovakav obred štiti novorođenčad od zlih duhova i negativne energije. Drevni običaj ima svoje korijene u povijesti i kulturi regije te je duboko ukorijenjen u lokalnim vjerovanjima i praksama.
Međutim, ovaj obred je bio predmet brojnih kontroverzi i rasprava, naročito među grupama za ljudska prava i organizacijama za zaštitu djece, koje smatraju da je ritual opasan i traumatizirajući za bebe. Unatoč kritikama, lokalni stanovnici nastavljaju s praksom, tvrdeći da nije zabilježen niti jedan slučaj ozljede ili štete za vrijeme obavljanja rituala.
Iako je ovaj običaj jedan od najneobičnijih obreda i običaja vezanih uz proslavu praznika, on jasno ukazuje na raznolikost i kompleksnost kultura širom svijeta. Dok neki mogu smatrati da ovakvi običaji zahtijevaju promjene u skladu s modernim vrijednostima i shvaćanjima, drugi ih vide kao važan dio očuvanja kulturnog identiteta i tradicije. Bez sumnje, bacanje beba je jedinstveni obred koji će nastaviti privlačiti pažnju i poticati raspravu među onima koji traže razumijevanje i očuvanje kulturne raznolikosti našeg svijeta.
Najneobičniji obredi i običaji vezani uz proslavu praznika: Noć vještica i rezanje bundeva u SAD-u
Noć vještica, ili Halloween, praznik je koji se obilježava 31. listopada, a u Sjedinjenim Američkim Državama taj dan prati niz najneobičnijih obreda i običaja vezanih uz proslavu praznika. Jedan od najprepoznatljivijih simbola ovog praznika svakako je izdubljena bundeva s osvijetljenim licem, poznata kao “jack-o’-lantern”. Već stoljećima, izrezivanje zastrašujućih lica na bundevama i postavljanje svijeća unutar njih pretvorilo se u umjetnost i natjecanje u kreativnosti.
Tradicija izrezivanja bundeva dolazi iz drevne irske legende o čovjeku imenom Jack, koji je uspio prevariti vraga i nakon smrti nije pronašao mir ni u raju ni u paklu.
Jackov duh osuđen je lutati mrakom s izrezanom repom i ugljenom koji svijetli unutar nje, pa su Irci izdubili repu, stavili u nju svjetiljku i postavili je pred kuće kako bi otjerali zle duhove.
U SAD-u, ova tradicija je evoluirala, pa danas ljudi izrezuju bundeve u svakojakim oblicima, od zastrašujućih do humorističnih kreacija. Djeca i odrasli zajednički sudjeluju u ukrašavanju bundeva, a često se održavaju i lokalna natjecanja za najbolji “jack-o’-lantern”. Ovaj običaj nije samo zabavan, već je postao središnji dio američke kulture i proslave Noći vještica.
Osim izrezivanja bundeva, Noć vještica obilježena je i običajem “trick-or-treat”, gdje djeca obučena u kostime idu od vrata do vrata tražeći slatkiše, izgovarajući čuvenu rečenicu “trick or treat”, što u prijevodu znači “slatko ili nestašluk”. Ovaj običaj ima korijene u srednjovjekovnom “guisingu” u Škotskoj i Irskoj, gdje su ljudi odijevali kostime i odlazili od kuće do kuće tražeći hranu ili novac u zamjenu za pjesme, stihove ili molitve za mrtve.
Unatoč komercijalizaciji i globalnoj popularnosti, Noć vještica u SAD-u ostaje praznik s bogatim povijesnim značenjem i jedan je od najneobičnijih obreda i običaja vezanih uz proslavu praznika. Ove tradicije čine Noć vještica posebnom, dajući joj jedinstveni šarm i karakter koji se prenose s generacije na generaciju.
Najneobičniji obredi i običaji vezani uz proslavu praznika: Festival mrtvih u Meksiku
U Meksiku, Dîa de los Muertos, ili Dan mrtvih, smatra se jednim od najneobičnijih obreda i običaja vezanih uz proslavu praznika. Ovaj dan je posvećen sjećanju i časti prema preminulima, a obilježava se svake godine 1.
i 2. studenog. Za razliku od drugih kultura koje tuguju zbog gubitka voljenih, Meksikanci ovaj dan pretvaraju u slavlje, stvarajući veselu atmosferu u kojoj se smrt prihvaća kao dio života.
Jedan od ključnih elemenata proslave su altares de muertos, ili oltari za mrtve, koji se brižno ukrašavaju cvijećem, svijećama, hranom, fotografijama preminulih i raznobojnim ukrasima.
Cempasûchil, ili meksički neven, koristi se da stvori put od oltara do grobova, vjerujući se da vodi duše natrag u svijet živih kako bi se ujedinile s obiteljima.
Šećerne lubanje, poznate kao calaveras, također su prepoznatljiv simbol ovog praznika. Izrađene od šećerne paste i ukrašene živahnim bojama, one predstavljaju preminule, a često se na lubanjama nalaze i imena.
Proslava uključuje i pripremu tradicionalne hrane kao što su pan de muerto, posebni slatki kruh, i mole, složeno jelo koje se obično služi s piletinom.
Parade i maskirani plesovi s kosturskim maskama i kostimima također su dio obilježavanja ovog dana, a cijele zajednice se okupljaju kako bi zajedno proslavili. Glazba, ples i priče o anegdotama iz života preminulih su uobičajene i služe kako bi se očuvale uspomene na voljene osobe.
Dan mrtvih je živopisna manifestacija meksičke kulture i njihovog pogleda na život i smrt. Taj praznik, središnjeg značaja za meksički identitet, predstavlja jedinstvenu sintezu predkolumbijskih vjerovanja i katoličke tradicije koju su donijeli španjolski osvajači. Kroz obilježavanje Dana mrtvih, Meksikanci pokazuju duboko poštovanje prema onima koji su otišli, a njihov pristup smrti kao nečemu što treba slaviti, a ne se bojati, smatra se jednim od najneobičnijih obreda i običaja vezanih uz proslavu praznika.
Tagovi:
Više članaka
Znanost o glazbi: Kako zvuk utječe na naš mozak?
Ljudski mozak je izuzetno složen organ koji ima sposobnost obrade raznovrsnih informacija, uključujući zvuk. Znanost o glazbi: Kako zvuk utječe na naš mozak? daje nam uvid u fascinantan svijet gdje se
Fascinantne priče o drevnim inženjerima
Fascinantne priče o drevnim inženjerima pružaju uvid u izvanredne sposobnosti i znanja koja su imala drevna društva. Među najimpresivnijim primjerima su svakako graditelji piramida, čija je vještina o
Tajne uspješne otpornosti
Tajne uspješne otpornosti leže u razumijevanju i razvijanju mentalne snage, ključnog elementa koji nam pomaže da se nosimo s izazovima i stresom u životu. Mentalna snaga nije nešto s čime se rađamo, v