Promet

Svladavanje prostora, putovanje, odnosno transport, staro je koliko i sam čovjek. Tijekom tisućljeća čovječanstvo je korak po korak osvajalo prostranstva kopna, svladavalo vodene prepreke, te konačno u vijeku u kojem živimo pobijedilo i Zemljinu gravitaciju - od letova prvih aviona do leta na Mjesec. Odjel Prometna sredstva sažeto prikazuje povijesni razvoj prometnih sredstava na kopnu, vodi i u zraku.

Kopneni promet

Po svojoj tjelesnoj građi čovjek je kopneno biće, pa je stoga i kopneni promet najstariji oblik prometa. Na samom početku susrećemo čovjeka pješaka, a kasnije mu pomažu životinje - pojavljuje se jahač na konju, devi, slonu itd. Kotač, osnovni element prometnih sredstava na kopnu pojavljuju se prvi put 3000 godina prije Krista. Pogon kopnenih vozila isprva je ljudska snaga, no ubrzo se primjenjuje i životinjska vuča.

Od davnine čovjek je želio stvoriti vozilo koje bi se pokretalo vlastitim pogonom. Razvitak kopnenih vozila sa samostalnim pogonom omogućuje tek izum parnog stroja koji je najviše došao do izražaja u pogonu vozila na tračnicama, dok su cestovna vozila trajno riješila problem pogona tek primjenom motora s unutarnjim izgaranjem. U ovom dijelu postave Tehničkoga muzeja izloženi su različiti bicikli, motorkotači i automobili pokretani benzinskim ili diesel motorima, vozila na gusjenicama, tramvaji i lokomotive.

Vodni promet

Vodene zapreke čovjek je najprije savladavao plivanjem, a onda je izradio prva plovila. Nakon ladve, splavi, prvih čamaca i brodova pokretanih veslima, nastali su prvi jedrenjaci.
Usavršavanjem parnih strojeva u 18. stoljeću, oni se ugrađuju u plovila i tako su stvoreni parobrodi.
Daljnji napredak u razvoju brodskog pogona doveo je do pojave novog tipa brodova - motornih brodova.
Sredinom našeg stoljeća pojavljuju se i brodovi koje pokreće atomska energija.

Zrakoplovstvo

San čovjeka o letu star je vjerojatno kao i samo čovječanstvo. Težnju čovjeka da se vine u zrak i poleti poput ptice najzornije nam pokazuje poznata grčka legenda o graditelju Dedalu i njegovu sinu Ikaru, koji su uspjeli poletjeti uz pomoć krila izrađenih od ptičjeg perja. Ipak, problemu letenja trebalo je pristupiti na znanstvenoj osnovi što je prvi učinio Leonardo da Vinci. Prve uspješne letove čovjek je ostvario letjelicama lakšim od zraka - balonima, no tek je motor sa unutarnjim izgaranjem omogućio ljudima ostvarenje letjelice koja se vlastitim pogonom diže u zrak, kreće u željenim smjerovima i sigurno se vraća na zemlju. Daljnjim razvojem zrakoplova, klipne motore zamijenili su mlazni te konačno raketni koji su omogućili i letove u svemir.