100 SATI ASTRONOMIJE

DOGAĐANJE

datum početka/završetka: 02.04.2009. / 04.04.2009.
vrijeme održavanja: 18.00 i 19.30
organizator: Tehnički muzej, Zagreb
voditelj: Ante Radonić

100 SATI ASTRONOMIJE

Program predavanja u kinodvorani Tehničkoga muzeja

2 – 4. travnja 2009.

 

četvrtak, 2. travnja u 18:00

Bojan Vršnak

Eruptivni procesi u Sunčevoj atmosferi

 

četvrtak, 2. travnja u 19:30

Vedran Vrhovac

Kako postati zvjezdoznanac?

 

petak, 3. travnja u 18:00

Goran Ivanišević

Slavko Rozgaj – učitelj astronomije

 

petak, 3. travnja u 19:30

Marko Šimac

Čuda noćnog neba

 

subota, 4. travnja u 18:00

Tatjana Kren

Nazivi asteroida povezani s Hrvatskom

 

subota, 4. travnja u 19:30

Denis Štogl

U lovu na zvijezde padalice: prva godina Hrvatske meteorske mreže

Bojan Vršnak (2.4.2009, u 18:00h)

Eruptivni procesi u Sunčevoj atmosferi

Eruptivni procesi u Sunčevoj atmosferi, tzv. koronini izbačaji i Sunčevi bljeskovi, dramatično utječu na stanje međuplanetarnog prostora te magnetosfere planeta. Od posebne je važnosti djelovanje na Zemlju i-bliski svemirski prostor, gdje su posljedice vidljive u snažnim geomagnetskim olujama, ionosferskim i termosferskim poremećajima, onesposobljavanju funkcija umjetnih satelita, itd. U predavanju će u kratkim crtama biti opisan povijesni razvoj istraživanja Sunčeve aktivnosti s naglaskom na najnovija dostignuća u istraživanju eruptivnih procesa u Sunčevoj atmosferi, te će biti objašnjeni fizikalni mehanizmi koji omogućuju izbacivanje desetaka milijardi tona Sunčeve plazme brzinama većim od 1000 km/s, zagrijavanje plazme na nekoliko desetaka milijuna stupnjeva, te stvaranje relativističkih čestičnih snopova.

 

 

Vedran Vrhovac (2.4.2009, u 19:30h)

Kako postati zvjezdoznanac?
Jeste li se ikada našli pod zvjezdanim nebom i znatiželjno pogledali prema gore? Jeste li se pritom zapitali što se nalazi gore? Zanima vas kako izgleda zvijezda kroz teleskop ili kako prepoznati planete među zvijezdama? Jeli potreban skup teleskop da vidite Saturnove prstene? Želite naučiti kako radi teleskop? Muče li vas ova ili slična pitanja onda je ovo predavanje kao stvoreno za vas. Predavanje će vas uputiti kako napraviti prve korake u astronomiji sa minimalno truda i sredstava. Svoja iskustva s vama će podijeliti Vedran Vrhovac iz AD Beskraj.

 

Goran Ivanišević (3.4.2009, u 18:00h)

Slavko Rozgaj - učitelj astronomije

Prvi hrvatski doktor astronomije dr. Slavko Rozgaj (1895.-1978.), rođen u Karlovcu, studirao je matematiku i fiziku u Zagrebu, a astronomiju u Pragu, gdje je diplomirao i doktorirao 1919. godine. Naslov disertacije "O problemu trećega tijela u Algolovu sustavu". Radio je kao profesor fizike, matematike, nacrtne geometrije i astronomije u gimnazijama u Karlovcu, Varaždinu, Bjelovaru i Zagrebu, kao i u građevinskoj tehničkoj školi i saobraćajnoj tehničkoj školi u Zagrebu. Održao je veći broj javnih popularnih predavanja iz astronomije i drugih prirodnih znanosti. Objavio je knjigu "Pregled fizike", trinaest astronomskih knjiga, skriptu "Fizika", kao i veći broj astronomskih i drugih prirodoznanstvenih članaka u različitim časopisima i drugoj periodici. Od 1949. do 1953. godine Dr. Slavko Rozgaj je bio upravitelj Zvjezdarnice u Zagrebu. Kao kvalificirani astronom dr. Slavko Rozgaj nije nikada radio u znanstvenim ustanovama. Osobno se smatrao učiteljem astronomije.

 

 

Marko Šimac (3.4.2009, u 19:30h)

Čuda noćnog neba

Astronomija je uz čovjeka od njegovog početka. Ono ga je ispunjavalo strahopoštovanjem i divljenjem. Ne postoji kultura u čijim korijenima ne nalazimo opise neba. Kakvu ulogu je nebo igralo u razvoju čovjeka, kako smo spoznavali i otkrivali tajne svemira ispričat će nam Marko Šimac na predavanju «Čuda noćnog neba». Uz izabrane fotografije svemira ukratko ćemo proći kroz prostor i vrijeme svemira od davnih dana sve do danas. Saznat ćemo koliko poznajemo svemir, što nam on može pružiti i kako si ga možemo približiti pogotovo u ovoj godini koja je proglašena kao Međunarodna godina astronomije.

 

 

Tatjana Kren (4.4.2009, u 18:00h)

Nazivi asteroida povezani s Hrvatskom

U predavanju je obrađeno nazivlje asteroida, povezano s Hrvatskom svojim nazivom ili mjestom otkrića. Prati se povijesni pregled od prvih 28 Palisinih asteroida iz 19. st., koje je Johann Palisa otkrio s Carske i kraljevske mornaričke zvjezdarnice u Puli, preko asteroida koji je dobio ime Croatia, a koji je otkrio August Kopff te daljnjih, koji su svojim geografskim pojmom ili imenom ličnosti povezani s Hrvatskom, do asteroida otkrivenih sa Zvjezdarnice Višnjan, od kojih je dosad 17 imenovanih. Pritom je dat kratki opis svakog geografskog pojma i svake ličnosti čijim su imenom nazvani asteroidi.

 

 

Denis Štogl (4.4.2009, u 19:30h)

U lovu na zvijezde padalice: prva godina Hrvatske meteorske mreže

Hrvatska meteorska mreža službeno je osnovana u veljači 2007. godine. Od tada je snimljeno nekoliko desetaka tisuća meteora, od čega najveći broj sa nekoliko kamera što omogućava izračunavanje točne orbite meteora.
Danas već imamo jako dobre orbite pripadnika nekih rojeva, koje će nakon 2009. tvoriti jednu od najvećih i najpreciznijih baza podataka ovog tipa u svijetu. Danas HMM broji 15 stanica i pokriva nebo nad gotovo cijelom Hrvatskom. U toku je daljnji razvoj softvera za automatsku obradu podataka koji je zbog ogromne količine snimljenog materijala postao neophodan.

povratak