TERCE JADRANSKIH BRODICA

IZLOŽBA

mjesto održavanja: Tehnički muzej, Savska cesta 18, Zagreb
datum početka/završetka: 12.01.2011. / 20.03.2011.
otvorenje: 12.00
radno vrijeme: utorak - petak: 9.00 - 17.00; subotom i nedjeljom: 9.00 - 13.00; ponedjeljkom i blagdanima: zatvoreno
autor stručne koncepcije: Velimir Salamon
autor likovnog postava: Boris Radovan
organizator: Tehnički muzej

Fascinacija brodom Velimira Salamona, kao čudesnom ljudskom građevinom uronjenom u more, rezultirala je izložbom tehničkih crteža hrvatskih drvenih jedrenjaka.


 
 
 
Izložba TERCE JADRANSKIH BRODICA  obuhvaća sedamdesetak crteža općih planova tradicijskih a danas nestalih jadranskih brodica na jedra i vesla. To su crteži bracera, rovinjskih, dubrovačkih, neretvanskih i ostalih jadranskih barki, te crteža gajete falkuše i ostalih brodova. Crteži su napravljeni u skladu sa zakonitostima Nacrtne geometrije i Tehničkog crtanja ali uvedena je, svojevremeno izbačena, komunikacija bojom koja daje crtežu novu dimenziju.
Naslov izložbe odabran je stoga, što upravo broj tri, odnosno terca obilježava cjelokupnu ljudsku a napose pomorsku kulturu. Tako su npr. ne samo proporcije trupa broda, njegova duljina, širina i visina u trećinama, nego je i jarbol obično smješten na upravo jednoj trećini duljine broda od pramca, a kosnik je tradicionalno jednom trećinom unutar broda baš kao i veslo. Jedro se skraćuje upravo za jednu trećinu svoje površine kraticama koje nazivaju „rukom tercaruola“, odnosno na jeziku Lingua Franca „mano di terzaruoli. Na bogato urešenim krmama brodova uvijek su bila tri svjetla, tri ferala, simbolizirajući Vjeru, Nadu i Milosrđe. Sljedbenici sv. Franje imali su upravo tri čvora na poveznici svog habita koji su ih podsjećali na njihove Evanđeoske zavjete, Poslušnost, Siromaštvo i Čistoću. Pjevalo se uglavnom u tercama i u tročetvrtinskom ritmu.
 
O autoru
 
Velimir Salamon rodio se u Zagrebu, 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Nuklearnoj elektrarni Krško, potom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, te na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta Hrvata (svog naroda) održao je brojna predavanja i objavio znanstvene, stručne te popularne članke i knjige. Održavao je seminare i radionice te svoje crteže izlagao diljem zemlje i inozemstva.
Projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku tradicijskog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe hrvatskog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu a potom i u Veneciji i Brestu. Radio je na rovinjskoj brodograđevnoj tradiciji, na malološinjskoj pasari, neretvanskoj trupi i lađi, na betinskoj i mljetskoj gajeti i dubrovačkom galijunu, te na projektu Baby Boat za predstavljanje pomorskog nasljeđa djeci. Trenutno radi na znanstvenom projektu rekonstrukcije omiškog gusarskog broda, čuvene sagitte.
Upravo u sadašnjem vremenu, ova izložba predstavlja dobrodošao memento za spas cjelokupne pomorske baštine Hrvatske.
 
Likovni postav
Boris Radovan
 
Izložba TERCE JADRANSKIH BRODICA otvorena je od 12. siječnja do 20. ožujka 2011. u uredovno vrijeme (utorak-petak od 9 do 17 sati, subota-nedjelja 9 do 13 sati). Cijena pojedinačne ulaznice je 15 kuna.
 
 
Na linku http://www.tehnicki-muzej.hr/hr/press/terce-jadranskih-brodica,141.html dostupna je galerija fotografija izložbe.

povratak