Astronautika s planetarijem

Dugotrajnim napornim radom ekipe stručnjaka iz raznih grana znanosti i tehnike postupno su rješavali mnogobrojni problemi vezane za let u svemir.

Svemirska era u pravom smislu te riječi započela je 4. listopada 1957, kada je s kozmodroma "Bajkonur" uspješno lansiran prvi umjetni Zemljin satelit "Sputnik-1". "Sputnik-2" je ponio u svemir i prvo živo biće – psa Lajku. Konačno, u svemir je krenuo i čovjek. Dana 12. travnja 1961. Jurij Gagarin je, u kapsuli svemirskog broda "Vostok", uspješno obletio Zemlju i nakon 108 minuta leta sretno se prizemljio.

Ipak, najveće dostignuće na ovom području (ne zaboravljajući spajanje dvaju svemirskih brodova u orbiti, izlazak astronauta u otvoreni svemirski prostor, prijelaz astronauta iz jednog svemirskog broda u drugi i dr.), predstavljao je let na Mjesec.

Ovom velikom poduhvatu prethodile su velike pripreme na Zemlji i u svemiru (na primjer: letovi oko Mjeseca, bez spuštanja na njegovu površinu), a 21. srpnja 1969. američki astronaut Neil Armstrong je postao prvi čovjek koji je stupio na jedno drugo nebesko tijelo.

U Tehničkom muzeju izloženi su modeli najpoznatijih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica koji zorno prikazuju početke razvoja astronautike. U odjelu najatraktivniji je svakako planetarij u kojem se pomoću specijalno konstruiranog projektora prikazuje izgled zvjezdanog neba od Sjevernoga pola do ekvatora, u bilo koje vrijeme noći i u bilo koje godišnje doba.