Transformacija energije

Oduvijek je čovjek u stalnoj potrazi za novim izvorima energije i novim načinima pretvorbe prirodnih izvora energije (sunce, vodeni tokovi, vjetar, drvo, fosilna goriva…) u oblike energije (toplinske, mehaničke, električne…) nužne za njegov opstanak. Stoga je i razvoj ljudskoga roda u izravnoj vezi s količinom raspoloživih i uporabljivih energetskih izvora. Prikaz povijesnoga razvoja tehničkih rješenja naprava, strojeva, uređaja i postrojenja koji su, pretvarajući energiju iz jednog oblika u drugi, omogućili dosege suvremene civilizacije, osnovni je sadržaj Odjela transformacije energije.

U odjelu su postavljene sljedeće cjeline:

Mišićna (muskulatorna) energija

Ova zbirka prikazuje naprave za korištenje snage ljudskih mišića i mišićne energije životinja.

"Posudba" energije - energija vode i vjetra

Sljedeću razvojnu fazu karakterizira okretanje čovjeka prema prirodi i njezinim izvorima energije - korištenje snage vjetra i vodnih tokova. Vjetrenjače su izgrađivane u svim dijelovima svijeta i svojim su krilima zarobljavale energiju vjetra pretvarajući je u koristan rad - okretanje žrvanjskog kamena. Izgradnja prvih vodenica, mlinova pokretanih snagom vode započela je još u rimsko doba, a njihove tehničke izvedbe neprekidno su se usavršavale. Usavršavanja vodnih kola radi iskorištenja većih energija vodnih tokova dovela su početkom 19. stoljeća do konstrukcija prvih vodnih turbina.

Parna postrojenja

Početkom 18. stoljeća u Engleskoj se zbog povećanja opsega proizvodnje (rudokopi, metalurgija, tekstil…) javlja potreba za novim pogonskim strojevima, koji bi davali znatno veće količine mehaničke energije uz pouzdan i neprekidan rad. Sve to omogućit će izum parnoga stroja (T. Savery, T. Newcomen, J. Watt) s kojim započinje doba uporabe vodene pare i toplinskih strojeva.Nijedno otkriće na području energetike nije izazvalo tako revolucionarne promjene kao izum parnog stroja. Zbirkaparnih postrojenjaprezentira ta dostignuća.

Motori s unutarnjim izgaranjem

Parni stroj ne može udovoljiti svim zahtjevima i potrebama industrijskoga društva. Javljaju se potrebe za manjim i laganijim pogonskim strojem, što se ostvaruje u drugoj polovici 19. stoljeća izumom motora s unutarnjim izgaranjem (E. Lenoir). Tako će nastupajuće 20. stoljeće obilježiti velika uporaba Ottovih i Dieselovih motora, turbina i raketnih motora. U težnji za pronalaženjem još savršenijih načina iskorištavanja toplinske energije nastali su motori s unutarnjim izgaranjem koji su našli široku primjenu na svim područjima ljudske djelatnosti (bilo kao stacionarni u industrijskim pogonima, ili ugrađivani u sredstva kopnenog, vodenog i zračnog prometa). Posebno se ističe zbirka avionskih motora.

Elektroenergija

Prateći povijesni razvoj transformacije energije dolazimo i do zbirke koja tumači korištenje toga, do danas najkorisnijega poznatog oblika energije.

Nuklearna energija

Elektroenergija je upotpunjena prikazom primjene i uporabe nuklearne energije u proizvodnji električne energije, s posebnim naglaskom na radu nuklearne elektrane Krško u Sloveniji.

Alternativni izvori energije

Odjel završava vizijom o mogućnosti korištenja "alternativnih" (bolje rečeno "dopunskih") oblika energije - potencijalnih izvora energije u budućnosti (Sunčeva energija, energija plime i oseke, morskih valova i struja, geotermalna energija, plinifikacija ležišta ugljena i drugo).

Pokretna moć vatre - zbirka modela toplinskih strojeva

Na katu glavne izložbene dvorane Muzeja nalazi se postav Pokretna moć vatre. Uz pomoć 52 modela toplinskih strojeva koje je osmislio i izradio prof. dr. Ivo Kolin, te s više izvornih strojeva i funkcionalnih modela, predstavljen je povijesni razvoj toplinskih strojeva od Brankine turbine iz 1629. do rakete Saturn V iz 1969. i Stirling/Kolinova motora na vruću vodu iz 1982. Sastavni dio postava čini video film u trajanju od 17 minuta.